burn outZa mentalno i fizičko zdravlje nužan je dobar odmor. Gledate li statistike iz psiholoških studija, sve je više onih koji se uspijevaju zaista i potpuno odmoriti.

I onih koji tvrde da se ni na godišnjem nikad ne uspiju potpuno opustiti – takvih je, prema podacima iz najnovijih istraživanja, 19 posto, gotovo dvostruko više nego prije 20 godina. Također, gotovo 50 posto ljudi tvrdi kako, da bi se počeli opuštati ili odmarati, trebaju najmanje tri dana, piše Jutarnji.hr.

Psiholozi upozoravaju da je ova pojava posljedica sasvim pogrešnog razmišljanja kako smo nezamjenjivi, a kada i uzmemo slobodne dane, i dalje smo non-stop na vezi s poslom. Učinak je razoran – što sebi više uskraćujemo pravi odmor, to nam se teže odmoriti. U našim mozgovima slabi proizvodnja tvari koje potiču osjećaje opuštenosti i mirnoće. Sve nam je teže ući u način funkcioniranja bez stresa i navale adrenalina. To, pak, vodi u pregaranje, burn-out.

Kvalitetno i potpuno se odmoriti očigledno nije lako. Za početak – ne smije se pretjerivati s planiranjem.

– Planiranje godišnjeg odmora nikako ne znači da ga trebamo isplanirati do u sekundu, jer ćemo se na takav način samo dodatno iscrpiti. Važno je imati glavnu ideju kako bismo željeli da naš godišnji odmor izgleda, odrediti šta nam je najvažnije, šta bismo željeli nadoknaditi te šta očekujemo od drugih. Sve ostalo ide u hodu, objašnjava psihologinja Dunja Vuković.

– Iznimno je važno da tokom odmora što manje razmišljamo o poslu. Tako ćemo omogućiti svim informacijama koje su se taložile u naš um tokom godine i koje možda nismo imali vremena kvalitetno obraditi i posložiti da to naprave same od sebe, u pozadini naše svijesti, kaže ona.

Poznati hrvatski psiholog Boris Blažinić iz IQ Instituta tvrdi da je izuzetno teško dati općenit savjet koji će vrijediti za svakoga. Profesor Blažinić smatra da se od odmora može dobiti najviše tako da se smirimo, opustimo i učinimo sve da podignemo razine serotonina, hormona i neuroprijenosnika čvrsto povezanog s raspoloženjem. Ima i praktične savjete.

– Trebaju nam smirujuće misli, čitanje, molitva, meditacija, mirna, tiha i nježna glazba… Ne buka i divljanje. I tjelesnu aktivnost trebamo, ali je treba prilagoditi jer smo na odmoru. Savršene su opuštajuće šetnje parkom ili šumom, uz mirne rijeke, ribnjake, šetnja obalom, pecanje…, objašnjava Blažinić.

Blažinić činjenicu da mnogi na godišnjem krenu baviti se adrenalinskim aktivnostima komentira kao pogrešku.

– Da, netko će reći da mu je to bilo savršeno uzbuđenje. No, takva aktivnost samo privremeno podiže razinu serotonina, to je pretjerano uzbuđenje koje nam ne pomaže. Da bismo se odmorili, moramo biti smireni, kaže on.

A i hrana ima veliku ulogu u kvalitetnom odmoru. Na razine serotonina najviše utječu složeni ugljihohidrati, bjelančevine… Zato nam trebaju integralne žitarice, orašasti plodovi i plava riba. Savršen podizač ovog hormona je i sunčeva svjetlost, što znači da guštanje na plaži nosi veliku korist.

Izvor: praksa.info