googleGoogle je napustio politiku zapošljavanja najboljih studenata.

U Google-u već godinama analiziraju ko postiže uspjeh u ovoj kompaniji, koja je napustila politiku zapošljavanja studenata sa najboljim prosjekom, sa najboljih univerziteta, kao i kviz pitanja na intervjuima za posao.

U intervjuu za The New York Times, šef odjela za zapošljavanje u Google-u, Laszlo Bock, iznio je detaljno šta ova kompanija traži od kandidata. Sve manje su to fakultetske diplome.

Diplomcima najboljih univerziteta može nedostajati “intelektualne skromnosti”

Megan McArdle je nedavno ustvrdio da pisci imaju spisateljske blokade  “jer su dobili previše petica na časovima maternjeg jezika.” Uspješni mladi diplomci naučeni su da se oslanjaju na talenat, što ih spriječava da dostojanstveno podnesu poraz.

Google od svojih uposlenika traži sposobnost da uzmaknu i prigrle ideje drugih ljudi kada su bolje od njihovih. “To je intelektualna skromnost”. Bez skromnosti, niste sposobni da učite,” kaže Bock. “Uspješni, pametni ljudi rijetko doživljavaju poraze, tako da ne znaju šta se iz poraza može naučiti.”
Takvi ljudi loše reaguju na poraz, kaže Bock:

“Oni čine kardinalnu grešku pripisivanja zasluga, pa ako se nešto dobro desi, misle ‘to je zato što sam genije’. Ako se nešto loše desi, ‘to je zato što je neko idiot’ ili ‘nisam dobio potrebne resurse’ ili se ‘tržište preselilo’… Ono što smo uvidjeli jeste da će ljudi koji su kod nas najuspješniji, koje želimo zaposliti, žestoko braniti svoj stav. Pucaće iz svih oružja. Biće ziloti u borbi za svoje stajalište. Ali ako vi onda kažete, ‘evo nove činjenice’, oni će reći, ‘Oh, pa, to onda mijenja stvar, u pravu si’.”

Ljudi koji su uspješni bez fakulteta često su najizuzetniji

Talenat se nalazi na toliko mnogo mjesta da menadžeri za zapošljavanje koji se uzdaju u samo nekoliko univerziteta propuštaju mnogo. Bock kaže:
“Kada uzmete u obzir i ljude koji ne studiraju i koji sami se probijaju u svijetu, to su izuzetni ljudi. I mi treba da uradimo sve da pronađemo te ljude.”

Mnogi fakulteti ne održe svoje obećanje, kaže Bock, jer generišu ogromne studentske dugove, a zauzvrat ne nauče studente ono što im je najkorisnije. To je samo “produžena adolescencija”, kaže on.

Sposobnost učenja je važnija od koeficijenta inteligencije

Akademski uspjeh nije uvijek znak da ste sposobni za neki posao. Bock je ranije kazao da fakultet može predstavljati “vještačko okruženje” koje uslovljava jednu vrstu razmišljanja. Koeficijent inteligencije je manje vrijedan od učenja u hodu, kaže Bock:

“Za svaki posao, međutim, prva stvar koju tražimo je opšta kognitivna sposobnost, a ne IQ. To je sposobnost učenja. To je sposobnost da obrađujete informacije u hodu. To je sposobnost da povezujete raznorodne djeliće informacija. Mi to ocjenjujemo pomoću strukturisanih bihevioralnih intervjua.”

Kod bihevioralnih intervjua, za razliku od onih u kojima pitaju ljude da izračunaju koliko teniskih loptica stane na teniski teren, mogu vas pitati kako ste reagovali na neki naročito težak problem u prošlosti. Oni takođe mogu pomoći da se pronađu ljudi koji se uklapaju u našu definiciju liderstva. Tu se ne radi o tituli predsjednika razreda u školi ili nekoj drugoj impresivnoj tituli koju su ranije imali, već o sposobnosti da uskoče i budu vođe kada je potrebno.

 

Izvor: mladi.info