british councilKada razgovaramo sa drugim ljudima, često nismo svjesni vlastitog ponašanja. Ali kada posmatramo druge, možemo da uočimo mnoga interesantna objašnjenja za naše aktivnosti. Ako krenemo od toga, moguće je da pronađemo načine da se osjećamo mnogo udobnije u svojoj koži dok se družimo, radimo i komuniciramo sa drugima.

 

1. Ako treba da radite sa različitom publikom, stavite ogledalo iza sebe.  Većina ljudi biće ljubaznija prema vama, jer se neće baš osjećati prijatno da vide svoj ljutiti ili bjesan odraz.

2. Jednom kada iznesete vaše viđenje ili argumente u bilo kojoj debati, ne govorite potom ništa drugo. Dajte vašem protivniku vremena da razmisli o onome što ste rekli i da formuliše odgovarajući odgovor.

3. Redoslijed po kome idu ideje određuje argument koji će preovladati u diskusiji. Počnite od najjačeg argumenta, od onog za koji ste najuvjereniji da je istinit, a onda nastavite sa slabijim. Vaša konačna ideja bi po pravilu trebalo da bude najuvjerljivija od svih koje imate da ponudite.

4. Ako neko pokušava da vas izludi, nemojte biti isprovocirani i pokušajte da ostanete smireni po svaku cijenu. Ovo će osramotiti vašeg protivnika i natjerati ga da igra po vašim pravilima.

5. Pokušajte da izbjegnete riječ “Vi (ili ti)” u argumentima. Ovo uvijek zvuči optužujuće i teško će držati situaciju pod kontrolom. Držite se fraza kao što su “Mislim” ili “Čini mi se”. Ovo je dobar način da se dostigne konsenzus.

6. Za one koje imaju djecu: Pokušajte da prepustite djeci sitne odluke kao što je – koju odjeću žele da obuku tog dana. Učiniće da se osjećaju da mogu da kontrolišu situaciju, a cijela situacija dovodi do manje sukoba i bijesa.

7. Uvijek se trudite da prvi sastanak sa nekim bude na mjestu gdje osjećate mnogo pozitivnih emocija. Vaši utisci biće mnogo pozitivniji, i osjećat ćete se opuštenije, a takvom ćete i energijom zračiti.

8. Ako pokazujete pravi entuzijazam i interesovanje kada srećete ljude (ili upoznajete), oni će to odmah osjetiti i ponašaće se na isti način. Ovo uvijek “pali” a ne iziskuje mnogo vremena i snage.

9. Naučite kada da postavljate “otvorena” pitanja a kada “zatvorena”. Zatvorena su ona koja iziskuju odgovore “da” ili “ne”, dok se na otvorena daju sofisticiraniji i artikulisaniji odgovori. U zavisnosti u kom smjeru želite da ide konverzacija, takva pitanja i postavljajte.

10. Ako se “zaglavite” u argumentima, pokušajte da koristite samo one argumente za koje znate da su potvrđene činjenice, prije nego što izgubite strpljenje i počnete da koristite one ideje za koje niste sigurni da su tačne. Nećete se kasnije osjećati glupo, što će vas učiniti još više bijesnim.

 

Izvor: studomat.ba