02 Sep 1949, London, England, UK --- British statesman Winston Churchill in 1949, smoking one of his beloved cigars as he leaves the plane that brought him back from a continental holiday. He caught cold while swimming on the Riviera, but soon recovered. --- Image by © Bettmann/CORBIS

Vojni dužnosnik, novinar, pisac, premijer Velike Britanije – čovjek koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost. Winstona Churchilla čovječanstvo će posebno pamtiti i kao sjajnog govornika koji nije okolišao da saopšti „tešku“ istinu, ali je u isto vrijeme znao animirati ljude i buditi u njima optimizam.

Njegova obraćanja britanskoj naciji za vrijeme Drugog svjetskog rata i Bitke za Britaniju danas su retoričarska paradigma i iz njih se mogu izdvojiti mnogi dijelovi koji sadrže dragocjene savjete za preduzetnike koji donose i saopštavaju velike odluke. Ljudi koji vode kompanije moraju biti vođe svojim uposlenicima, posebnu snagu i empatiju trebaju pokazati u kriznim situacijama.

PRDaily je ponudio analizu jednog Churchillovog govora otkrivajući formulu uspjeha koja mu je omogućavala da probudi entuzijazam, odlučnost i optimizam kod kojima se obraćao.

“Vijesti iz Francuske su jako loše i tugujem zbog hrabrog francuskog naroda koji je upao u ovu strašnu nesreću. Ništa neće promijeniti naše osjećaje spram njih ili naše vjere da će duh Francuske ponovno ustati. Ono što se dogodilo u Francuskoj ne mijenja vjeru i svrhu Britanije. Postali smo jedini zaštitnici i sudbina svijeta u našim je rukama. Dat ćemo sve od sebe da pokažemo da smo dostojni takve visoke časti. Mi ćemo braniti naš otok kao i cijelo Britansko Kraljevstvo, borit ćemo se i biti nepokorivi sve dok Hitlerovo prokletstvo ne skinemo s ljudskog roda. Sigurni smo da će na kraju sve biti dobro. Sav bijes i moć neprijatelja vrlo brzo će se okomiti na nas. Hitler je svjestan da će morati slomiti nas na ovom otoku ili izgubiti rat. Ako mu se suprotstavimo, čitava Europa može biti oslobođena i život na svijetu može krenuti naprijed prema širokim i osunčanim visoravnima. Ali, ako posustanemo onda će cijeli svijet, uključujući Sjedinjene Države, uključujući i sve za što smo znali i za što smo marili, potonuti u bezdan novog mračnog doba – još zlokobnijeg i trajnijeg pod svjetlom izopačene znanosti. Primimo se zato naše dužnosti i nosimo se tako da, ako Britansko Kraljevstvo i Commonwealth potraju tisuću godina, ljudi kažu: Bio je to njihov najveličanstveniji trenutak.”

Churchill je bio retoričarski virtuoz zbog sljedećih stvari:

Odmah je prelazio na važno. “Vijesti iz Francuske su jako loše.“ – uvodna rečenica koja je svima davala do znanja u kakvoj poziciji će se uskoro naći i Velika Britanija.

Zaključak: Ukoliko morate saopštiti loše vijesti, ne okolišajte jer čekanje neće donijeti ništa dobro. Važno je i da ne pokušavate lošu vijest prikazati kao dobru. Preduzetnici masovna otpuštanja najavljuju pričom o većoj efikasnosti i boljem poslovanju što za posljedicu često ima narodni bijes i narušavanje imidža kompanije.

Nije ustuknuo pred istinom. Churchill je bio direktan o onome što slijedi i posljedicama poraza: “Sav bijes i moć neprijatelja vrlo brzo će se okomiti na nas.“ Direktor ili PR menadžer bi vjerovatno uljepšao takvu činjenicu u kriznoj situaciji kazavši kako postoje određeni rizici.

Zaključak: Istinska podrška zahtijeva potpunu iskrenost.

Slikovito je opisivao i pojašnjavao. Pogledajmo detaljnije ovaj dio: “Ako mu se suprotstavimo, čitava Europa može biti oslobođena i život na svijetu može krenuti naprijed prema širokim i osunčanim visoravnima… Ali, ako posustanemo, onda će cijeli svijet, uključujući Sjedinjene Države, uključujući i sve za što smo znali i za što smo marili, potonuti u bezdan novog mračnog doba – još zlokobnijeg i trajnijeg pod svjetlom izopačene znanosti.”

Antonimi „svjetlo“ i „tama“ za prikazivanje dobra (široke i osunčane visoravni) i zla (bezdan novog mračnog doba) ne doprinose originalnosti, ali naglašavaju jasnu poruku. „Svjetlo izopačene znanosti” je pjesnička konstrukcija koja mnogo govori. Vidimo da u oba ova slučaja nema ni traga suhoparnom administrativnom stilu izražavanja.

Zaključak: Budite konkretni, a ne apstraktni. Koristite metafore kako bi Vaša poruka bila učinkovitija.

Koristio je kratke, jednostavne riječi. Svoje obraćanje prilagodio je narodu. Želio je da njegova poruka dopre do svakog čovjeka.

Zaključak: Zamijenite duge riječi kratkima u saopštenju ili govoru. Olakšajte ljudima interpretaciju. Ne izlažete doktorski rad, već pojašnjavate ili pridobijate ljude za svoju ideju.

Znao je odabrati „snažne“ glagole. Churchill je začinio svoj govor jednostavnim i „snažnim“ glagolima koji reflektuju intenzivnost borbe (tugovati, upasti, ustati, braniti, boriti se, slomiti, suprotstaviti, posustati, potonuti, primiti se, nositi se).

Zaključak: Ne koristite „izlizane“ glagole iz korporativnog svijeta. Smanjite upotrebu riječi iz poslovnog vokabulara i odbacite ustaljene fraze.

Izvor: studomat.ba